Pas je čovjekov najbolji prijatelj. Uz to, kao i drugi ljubimci, on mu može biti i lijek. Istraživanja pokazuju kako ljubimci, pogotovo dlakavi, povoljno utječu na emocije i način na koji gledamo svijet.
I nekoliko minuta u društvu psa ili mačke dovoljno je da se osjećamo manje tjeskobno i da se ublaže posljedice stresa. Tijelo tad prolazi fiziološke promjene koje utječu na raspoloženje. Snizuje se razina kortizola, hormona koji se pojačano luči u stresnim situacijama, a povisuje proizvodnja serotonina, neurotrasmitera zbog kojega se osjećamo smireno i sretno. Već i maženje psa ili mačke umirujuće djeluje na um.
Briga za ljubimca, hranjenje, šetnja i čišćenje skreću nam pozornost s negativnih misli. Umjesto da se do iznemoglosti bavimo stvarnim ili preuveličanim problemima, u društvu psa ili mačke iz svoje glave “izlazimo” u stvaran svijet. Izvode nas i iz izolacije kojoj smo skloni kad smo loše raspoloženi. Kakve god volje bili, psa moramo ga izvesti u šetnju barem dvaput na dan. U parku susrećemo druge vlasnike i komunikacija se razvije sama od sebe.
- Samo da si tu… prisutnost treniranih pasa u bolnicama ili domovima za stare i nemoćne pomaže ljudima da se osjećaju manje tjeskobno, pokazala je studija.
- Bez problema: ljubimci mogu pomoći da si skrenemo pozornost s fizičkih problema. Posebnu korist možemo imati od osjetljivih životinja koje su posebno pažljive prema bolesnima.
- Mirniji uz pse – dokazano je kako su ljudi koji boluju od Alzheimerove bolesti mirniji i manje razdražljivi uz pse, a i oni koji se brinu o njima uz psa se osjećaju rasterećeno.
- Sat joge doge: vlasnici pasa fizički su aktivniji od ljudi koji ih nemaju. U SAD-u postoje satovi joge na kojima možete vježbati u društvu svoga psa. ta se joga zove – doga.
- Pas je terapija djetetu s poremećajem pozornosti i pomoći će mu da se nauči odgovornosti i planiranju. Pas zahtijeva red, pa će se i dijete učiti redu, a potrošit će i puno energije igrajući se s njim te će lakše zaspati.
S ljubimcem nisi ni tužan ni sam
Vlasnici pasa imaju niži tlak i sporiji srčani ritam dok obavljaju mentalno stresne zadatke od ljudi koji nemaju ljubimce, pokazala su američka istraživanja.
Oni lakše ostaju pribrani i imaju više samopouzdanja. Čini se da već ljubimčeva prisutnost pozitivno djeluje. Stanovnici domova za starije i nemoćne koji su se u ispitivanju pokazali jako usamljenima imaju velike koristi od pasa koji su im dolazili u posjet, pokazala je studija. Štoviše, ljudi koji su dobili psa s kojim su mogli sami provoditi vrijeme osjećali su se manje usamljenima od onih koji su bili u skupini ljudi u kojoj su dijelile psa.
Čini se da je razlog upravo taj što s ljubimcima možemo biti onakvi kakvi jesmo, čak i ako smo u najgorem stanju. Umilno ponašanje kućnih ljubimaca “liječi” i depresiju, pokazala je studija Sveučilišta Teksas. Maženje i igra s njima pomaže ljudima da skrenu pozornost s problema te da se posvete sebi i trenucima koji ih vesele i opuštaju.
Psi i mačke nisu jedini “ljekoviti” kućni ljubimci. Papige, zamorci, pa i zečevi nas smiruju. Uz njih sporije dišemo i govorimo, a i naše se ubrzane misli usporavaju. Čak i zlatne ribice mogu pozitivno utjecati na zdravlje, ali i duhovnu ravnotežu. To je dokazalo i istraživanje američkoga veterinarskog fakulteta Purdue provedeno na oboljelima od Alzheimerove bolesti.
Pacijenti kojima je ručak poslužen ispred akvarija više su jeli i rjeđe odlazili od stola nego uobičajeno, što upućuje na to da je smirujuća atmosfera akvarija pozitivno utjecala na njihovu koncentraciju. I promatranje slika mladunaca poboljšavaju koncentraciju i produktivnost. S pogledom na mačiće i štence raste i naša sposobnost uočavanja detalja te u trenu postajemo sretniji, otkrili su japanski znastvenici sa Sveučilišta Hiroshima.
- Zagrli psa! Studije dokazuju ljekovito djelovanje dodira. Grljenje preplavljuje tijelo oksitocinom, hormonom koji smanjuje posljedice stresa, snižava tlak i usporava srčani ritam. Sve se to događa i kad zagrlimo mačku ili psa.
- Ljubimci su velika odgovornost što potiče mentalno zdravlje. Samopouzdanje raste kad preuzmemo zadatke i u rješavanju primijenimo znanje. Kad uspijemo, dokazujemo si da se možemo brinuti i za sebe i za drugo biće.
- Maca za srce: oboljeli od depresije skloniji su bolestima krvožilnog sustava i srčanom udaru. Istraživanje pokazuje kako ljudi koji imaju mačku imaju do čak 40 posto manju rizik da će umrijeti od srčanog udara.
- Šetnja kao lijek – depresivnim je ljudima kretanje poput lijeka. Fizička aktivnost potiče proizvodnju serotonina, neurotransmitera sreće koji im nedostaje. Imate li psa, redovite šetnje su obveza, a one pomažu u oporavku.
- Važan je red – ako vas pas ili mačka natjera da se dignete iz kreveta, pokrenut će aktivnosti važne za izlječenje. Ljubimci zahtijevaju red a to pridonosi oporavku.